Abstract
<jats:p>Rukopis za ovu monografiju proizašao je iz obimnijih i sveobuhvatnijih istraživannja koja su sprovođena u okvirima izrade doktorske disertacije pod na- slovom: „ANALIZA MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA STOPE NE- ZAPOSLNOSTI U ZEMLJAMA BIVŠE SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE“ koa je odbranjena na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka tokom 2021 godine. Motiv za ovu vrstu istraživanja proizašao je u okvirima tretiranja makroekonomskih pokazatelja stanja privreda među kojima se ističe stopa nezaposlenosti kao jedan od najznačajnijih pokatatelja stanja pri- vreda u regionu. Svakako da nezaposlenost predstavlja jedan od najozbiljnijih problema za sve ekonomije zemalja u okruženju, a za to ima više razloga: nisu najuspešnije rešeni odnosi između javnog i prvatnog sektora u domenu zapo- šljavanja, postoje nedostaci u sistemu zapošljavanja, te neki operativni propisi umanjuju efikasnost rada agencija za zapošljavanje. Sve zemlje ovog regiona nalaze se među onima s najvećim procentom mogućnosti da će izgubiti mladu populaciju, pri čemu će se to odraziti na starost stanovništva i na sposobnost onih koji ostanu da održe efikasno funkcionisanje privrednog sistema i društva u ce- lini. Neosporno, usko povezana sa ekonomskim nejednakostima i ekonomskom krizom je i kriza nezaposlenosti, koja preti da postane trajni, gotovo nerešivi, problem. Strukturne promene tržišta rada izazvane globalizacijom, savremenom tehnologijom čiji se razvoj ubrzava do nepredvidljivih razmera, kao i finansij- skim i ekonomskim krizama i starenjem stanovništva, imaju za posledicu visoku permanentnu nezaposlenost, sa kojom vlade širom sveta vode tešku borbu, bez izgleda da u dogledno vreme mogu postići vidljive rezultate. Nejednakosti i ne- zaposlenost su najveći izazovi sa kojima se svet danas susreće. Istraživanje pro- blema nezaposlenosti tek poslednjih nekoliko decenija dobija na svom značaju i postaje vrlo važno političko pitanje. Posebno, stopa nezaposlenosti je izuzetno važan indikator stanja u kojem se društvo nalazi. Čitav nizu uzroka generišu vi- soku nezaposlenost, odnosno, strukturalni poremećaj na tržištu rada između po- nude radne snage i potražnje za određenom radnom snagom. Takođe, nezaposle- nost uzrokuje veliku lepezu negativnih, ne samo ekonomskih, nego i socijalnih, socijalno-psiholoških, demografskih posledica. Veoma je važno otkriti uzroke koji izazivaju pojavljivanje nezaposlenosti i koji utiču na njen obim i strukturu. Njihovim otkrivanjem može se utvrditi o kojoj vrsti nezaposlenosti se radi, te se mogu preduzeti odgovarajuće mere za njeno rešavanje. Za ovakav sveobu- hvatan i sistematičan prilaz i tretiranje ove izuzetno konpleksne problematike zahvalnost dugujem brojnim kolegama koji su imali strpljenja i mudrosti da me usmeravaju i sugerišu kojim pravcem obavljati istraživanja. Međutim, posebnu zahvalnost dugujem redovnom profesoru dr Draganu Vuksanoviću, mentoru za svo vreme izrade doktorske disertacije, prof. dr Krstanu Borijeviću, predsedni- ku Komisije za odbranu doktorata kao i akademiku Dobrici Vesiću koji me je svo vreme usmeravao kako bi ovaj rukopis bio spreman za javno publikovanje i dobio obrise kvalitetne, obogaćene monografije, kao posebno tretiranog prilaza ovoj problematici sa komplementarnim indikatorima stanja privreda u regionu odnosno zemalja bivše Jugoslavije.</jats:p>