Abstract
<jats:p>Zelena tranzicija, kao sustavni prijelaz s gospodarstava ovisnih o fosilnim gorivima prema nisko ugljičnim i održivim sustavima, sve se češće prepoznaje ne samo kao tehnološki izazov, već i kao reformski proces pod utjecajem brojnih ekonomskih, političkih i institucionalnih faktora. Ovaj pregledni rad donosi prikaz literature iz područja političke ekonomije zelene tranzicije. Rad je strukturiran oko četiri međusobno povezana analitička stupa: (1) uloge države i institucionalnih okvira u poticanju ili blokiranju zelenih reformi; (2) utjecaja različitih interesnih skupina, dominantnih postojećih industrija i novih koalicija na odabir specifičnih tranzicijskih putanja; (3) utjecaja geopolitičkih turbulencija na brzinu i smjer zelene tranzicije; te (4) specifičnih iskustava Europske unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana kao ilustrativnih primjera međudjelovanja navedenih sila u praksi. Polazeći od uvida iz politologije, institucionalne ekonomije i komparativne političke ekonomije, rad sumira teorijske okvire poput koncepta zelene države, pristupa socio-tehničkih tranzicija, tipova kapitalizma i političke ekonomije reformi. U radu se ujedno i identificiraju nedovoljno istraženi aspekti političke ekonomije zelene tranzicije na Zapadnom Balkanu, uključujući pitanja demokratske legitimnosti i tehnokratskog upravljanja klimatskim politikama te potrebe za sustavnijom komparativnom analizom mehanizama kroz koje različite institucionalne i političke strukture među zemljama utječu na ishode. Mapiranjem ovog kompleksnog istraživačkog područja kroz prizmu političke ekonomije, rad pruža osnovu za buduća istraživanja o tome kako države, interesne skupine i geopolitičke sile oblikuju višedimenzionalan proces zelene tranzicije.</jats:p>