Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb : povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica

<jats:p>U konzervatorskom elaboratu br. 1 obrađena je palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 (k. č. 2493 k. o. Centar), sjedište Akademije i Strossmayerove galerije. Njezinom gradnjom (1877.–1884.) autor Friedrich von Schmidt, koji je osmislio projekt nakon odluke da se palača umjesto na Gornjem gradu smjesti u središte Donjega grada, i suradnik Herman Bollé, koji se u taj projekt znatnije uključio nakon što je potres 1880. oštetio započetu palaču, uveli su u zagrebački historicistički ambijent važne inovacije iz same prijestolnice u Beču. S jedne strane, palača se ističe urbanističkim položajem na spoju dvaju ključnih perivojnih trgova Lenucijeve (zelene) potkove, a s druge strane, odlikuje se iznimnom arhitektonskom kvalitetom. Četverokrilno neorenesansno zdanje, naime, obilježeno je ponajprije skladnim pročeljima obloženima opekom te raskošnim vestibulom, stubištem i atrijem. Zadržavši primarnu namjenu, palača je sačuvala i svoja izvorna arhitektonska obilježja, čiju kvalitetu nadopunjuje bogati pokretni inventar – umjetnička djela, namještaj, oprema. Neki recentniji zahvati, poput promjene vestibula i donjeg dijela stubišta (1948.), nisu umanjili arhitektonsku kvalitetu, nego su ju, naprotiv, povećali. No jedan ključni oblikovni element povijesnog identiteta palače tijekom vremena u cijelosti je nestao. Riječ je o neorenesansnom osliku u reprezentativnim dijelovima palače – u ulaznom prostoru, stubištu, atriju i sjedničkim dvoranama – koji je prema Bolléovim nacrtima izveo slikar Johannes Clausen. Cjelovita obnova palače poslije oštećenja u potresu prigoda je da se nakon dovršenja restauratorskih istraživanja pristupi restauraciji nestalog oslika. Uz to, zahtjevan projekt također predmnijeva uređenje i novi postav Strossmayerove galerije.</jats:p>